Tivat je najsunčaniji grad Boke Kotorske. Nalazi se u Tivatskom zalivu i prvi put se pominje u 3. veku p.n.e. Smatra se da se tada na području ovog danas čistog i uređenog gradića nalazio letnjikovac ilirske kraljice Teute. Grad se nalazi u podnožju planine Vrmac i u njemu se nalazi jedini aerodrom na crnogorskom primorju.
Jedna od glavnih atrakcija Tivta je gradski park. Ovaj park prostire se na površini od 4 hektara i u sklopu njega nalazi se najveća botanička bašta na južnom Jadranu. U Mornarički parku, kako se ova bašta zove, nalazi se primerci izuzetno retkih biljnih vrsta poput čileanske jele, arisa, pinija, palmi i magnolija.
Tivat nema klasični centar grada. Najpoznatije mesto okupljanja turista je Pine, gradsko šetalište. Nalazi se duž obale pa je pogodno za prijatnu šetnju pored mora, a predah možete potražiti i u nekom od barova koji se tu nalaze.
Letnjikovac Buća sagrađen je pre pola milenijuma. Nalazi se u samom centru grada. Odlikuje ga sklad renesansne arhitekture i gotičkih elemenata. Ovaj kompleks sadrži kuću za stanovanje, malu kapelu posvećenu Svetom Mihailu i simpatičan trem. Danas je ova zgrada pretvorena u galerijski prostor, a vrt je letnja pozornica i ovde se često organizuju izložbe, koncerti i književne večeri.
O poreklu imena Tivat postoje četiri oprečna mišljenja. Prema prvom, naziv Tivat izveden je od imena ilirske kraljice Teute koja je jedno vrijeme imala svoju prijestonicu u Risnu, a možda i ljetnikovce u blizini današnjeg Tivta. Po drugom mišljenju naziv bi mogao biti izveden od imena hrišćanskih svetaca kao što su sanctus Theodorus, Theodosius, Theodotus, Theodulus ili srednjovjekovnog (12. vek) Theudo, Teodo. Treće mišljenje izneto je vrlo kratko i bez većih obrazloženja. Po tom mišljenju naziv potiče od keltske riječi „touto“ što znači grad. Četvrto mišljenje dolazi od vodećih keltologa regiona i tvrdi da je naziv izveden od keltske riječi „tivad“ (savremeni velški: tywod, što znači pijesak. Lazar Tomanović 1885. godine piše da je narod Tivat zvao Crnilat.
